Rastući resurs!

 

Stil života kakvog imamo u Europi zasniva se na fosilnim gorivima. Ona su nastala tijekom milijuna godina iz ostataka pretpovijesnih šuma.

 

Ispod zemlje, pod utjecajem visokog tlaka, ostaci su se polako pretvorili u naftu, plin i ugljen. Međutim, do danas smo već potrošili polovicu tih zaliha, a za nekoliko desetljeća bit će potpuno utrošena.

 

Zato je važno da Europa razvije sigurne izvore energije koji se neće istrošiti – energiju sunca, vjetra, vode i biljaka.

 

 

Obnovljivi izvori energije nisu ništa novo. Stoljećima su se kuće gradile tako da koriste energiju sunca. Drvo se koristilo za grijanje i kuhanje. Energija vjetra koristila se za pokretanje mlinova te za prijevoz ljudi i robe na jedrenjacima.

 

 

Obnovljivi izvori energije nisu se promijenili, ali tehnologija svakako jest. Suvremene vjetroturbine postale su jako efikasne i danas proizvode električnu energiju za tisuće domova u Europi. A ne ispuštaju ugljični dioksid koji uzrokuje globalno zagrijavanje.

 

 

Energija sunca također postaje sve važnija. Solarni paneli napravljeni su od posebno obrađenog silicija. Oni pretvaraju energiju sunčeva zračenja u električnu energiju.

 

 

Sunčeva toplina koristi se za zagrijavanje vode i prostora. Sunčev kolektor vrlo učinkovito apsorbira sunčevu toplinu, koja se cijevima prenosi u spremnik vode.

 

Postoji i mnogo drugih načina korištenja energije sunca. Da saznaš više, pogledaj linkove i galeriju fotografija.

 

 

Energija vode je glavni izvor energije u mnogim europskim zemljama, posebice u Skandinaviji. Brana zadržava vodu u akumulacijskom jezeru. Voda se ubrzava u strmim cijevima i pokreće turbinu i generator, koji proizvodi električnu energiju. I ovaj je izvor energije obnovljiv i ne uzrokuje emisije ugljičnog dioksida.

 

Obnovljivi izvor energije koji se pojavljuje u najviše različitih oblika je biomasa – energija biološkog porijekla. Postoje različiti izvori biomase u koje se ubrajaju ostaci iz šumarstva, ostaci hrane, životinjski otpad i energetski nasadi.

 

 

Kao što su prirodne sile pretvorile ostatke pretpovijesnih šuma u naftu, na sličan način danas koristimo tehnologiju za pretvaranje biomase u kruta, tekuća i plinovita goriva.

 

Izgaranjem drveta, slame i energetskih nasada, primjerice breza ili brzorastućih trava, u elektranama se može proizvesti električna energija i toplina.

 

Iz životinjskog izmeta, poljoprivrednog otpada i ostataka hrane može se proizvesti bioplin. On se koristi za proizvodnju topline, električne energije i kao gorivo u prometu.

 

 

Bioetanol se proizvodi iz žitarica i šećerne repe, fermentacijom. Postupak destilacije je vrlo sličan onom koji se koristi za proizvodnju alkoholnih pića. Etanol se može miješati s benzinom ili koristiti kao gorivo, ali u tom slučaju motor automobila mora biti tome prilagođen.

 

Biodizel se proizvodi iz uljane repice, suncokreta i drugih uljarica. Pročišćeno biljno ulje miješa se s alkoholom i tvori ester, koji se može koristiti u uobičajenim dizelskim motorima.

 

Prilikom izgaranja biodizela i bioetanola dolazi do ispuštanja ugljičnog dioksida. Međutim, biljke prilikom rasta apsorbiraju ugljični dioksid. Zato biogoriva ne doprinose značajno globalnom zagrijavanju.

 

Više o biogorivima i ostalim obnovljivim izvorima možeš saznati na stranici s linkovima, fotografijama i video materijalima.